Sadržaj

Glavna razlika između Rusije i Prusije je u tome što Rusija je transkontinentalna zemlja u istočnoj Europi i sjevernoj Aziji i Prusija je država u srednjoj Europi između 1525.-1947.

• Rusija

  Rusija (ruski: Rossiâ, tr. Rossiya, IPA:), službeno je Ruska Federacija (ruski: Rossijskaâ Federaciâ, tr. Rossiyskaya Federatsiya, IPA:), država u Euroaziji. Na 17.125.200 četvornih kilometara (6.612.100 kvadratnih milja) Rusija je najveća zemlja na svijetu po površini, a obuhvaća više od jedne osmine Zemljine naseljene kopnene površine, a deveta je najgušće naseljena, s preko 144 milijuna ljudi od prosinca 2017., isključujući Krim. Oko 77% stanovništva živi u zapadnom, europskom dijelu zemlje. Glavni grad Rusije, Moskva je jedan od najvećih gradova na svijetu; ostali veliki gradovi uključuju Sankt Peterburg, Novosibirsk, Jekaterinburg i Nižni Novgorod. Protežući se kroz čitavu sjevernu Aziju i veći dio istočne Europe, Rusija obuhvaća jedanaest vremenskih zona i uključuje širok raspon okruženja i oblika. Od sjeverozapada do jugoistoka, Rusija dijeli kopnene granice s Norveškom, Finskom, Estonijom, Latvijom, Litvom i Poljskom (obje s Kalinjingradskom oblašću), Bjelorusijom, Ukrajinom, Gruzijom, Azerbejdžanom, Kazahstanom, Kinom, Mongolijom i Sjevernom Korejom. Dijeli morske granice s Japanom uz Okhotsko more i američku državu Aljasku preko Beringovog tjesnaca. Istočni Slaveni pojavili su se kao prepoznatljiva skupina u Europi između 3. i 8. stoljeća nove ere. Srednjovjekovna država Rus nastala je u 9. stoljeću i kojom je vladala varanska ratnička elita i njihovi potomci. Godine 988. prihvatio je pravoslavno kršćanstvo iz Bizantskog Carstva, započinjući sintezom bizantske i slavenske kulture koja je definirala rusku kulturu za sljedeće tisućljeće. Rusija se na kraju raspadala na više manjih država; većina ruskih zemalja bila je preplavljena mongolskom invazijom i postali su pritoke nomadske Zlatne Horde u 13. stoljeću. Veliko knežestvo Moskva postupno je objedinilo okolne ruske kneževine, postiglo neovisnost od Zlatne Horde. Do 18. stoljeća nacija se znatno proširila osvajanjem, aneksijom i istraživanjem kako bi postala Rusko Carstvo, koje je bilo treće najveće carstvo u povijesti, koje se protezalo od Poljske na zapadu do Aljaske na istoku. Slijedeći Rusku revoluciju, Ruska sovjetska federativna socijalistička republika postala je najveći i vodeći sastav Saveza sovjetskih republika, prve ustavno socijalističke države u svijetu. Sovjetski Savez odigrao je odlučujuću ulogu u savezničkoj pobjedi u Drugom svjetskom ratu, te se tijekom hladnog rata pojavio kao priznata supersila i suparnik Sjedinjenim Državama. U sovjetsko doba uočena su neka od najznačajnijih tehnoloških dostignuća 20. stoljeća, uključujući prvi svjetski satelit napravljen od čovjeka i lansiranje prvih ljudi u svemir. Krajem 1990. godine, Sovjetski je Savez imao drugo najveće svjetsko gospodarstvo, najveću vojsku na svijetu i najveću zalihu oružja za masovno uništenje. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, iz SSSR-a je nastalo dvanaest nezavisnih republika: Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, Kazahstan, Uzbekistan, Armenija, Azerbejdžan, Gruzija, Kirgistan, Moldavija, Tadžikistan, Turkmenistan, a baltičke države su stekle neovisnost: Estonija, Latvija, Litva; ruska SFSR se rekonstruirala kao Ruska Federacija i prepoznata je kao kontinuirana pravna ličnost i nasljednica Sovjetskog Saveza. Njime vlada federalna polupredsjednička republika. Ruska ekonomija svrstala se kao dvanaesta po nominalnom BDP-u i šesta po veličini po paritetu kupovne moći u 2015. Rusijski ekstenzivni mineralni i energetski resursi najveće su takve rezerve u svijetu, što je čini jednim od vodećih svjetskih proizvođača nafte i prirodnog plina. Zemlja je jedna od pet priznatih država nuklearnog oružja i posjeduje najveću zalihu oružja za masovno uništenje. Rusija je velika i regionalna sila, okarakterizirana je kao potencijalna supersila. Ona je stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i aktivni globalni partner ASEAN-a, kao i članica Šangajske organizacije za suradnju (SCO), G20, Vijeća Europe, Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC) , Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Svjetska trgovinska organizacija (WTO), kao i vodeća članica Zajednice neovisnih država (CIS), Organizacije Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) i jedna od pet članica Euroazijske ekonomske unije (EEU), zajedno s Armenijom, Bjelorusijom, Kazahstanom i Kirgizistanom.

  
  

• Prusija

  Prusija (; njemački: Preußen, izgovara se (slušati)) bila je povijesno istaknuta njemačka država koja je nastala 1525. s vojvodstvom usredotočenom na prusku regiju. De facto je to raspušteno hitnim dekretom kojim su ovlasti pruske vlade prenijele njemačkog kancelara Franza von Papena 1932., a de jure savezničkom uredbom 1947. Stoljećima je Kuća Hohenzollern vladala Prusijom, uspješno proširivši svoju veličinu putem neobično dobro organizirana i učinkovita vojska. Pruska je s glavnim gradom u Königsbergu i od 1701. u Berlinu presudno oblikovala povijest Njemačke. 1871. njemačke države su se ujedinile kako bi stvorile Njemačko carstvo pod pruskim vodstvom. U studenom 1918. monarhije su ukinute i plemstvo je izgubilo svoju političku moć tijekom njemačke revolucije 1918-1919. Kraljevina Prusija tako je ukinuta u korist republike - Slobodne države Pruske, države Njemačke od 1918. do 1933. godine. Prusija je od 1933. izgubila neovisnost kao rezultat pruskog državnog udara, kada je nacistički režim uspješno uspostavio njeni Gleichschaltung zakoni u potrazi za jedinstvenom državom. Prestankom nacističkog režima, 1945. godine, podjela Njemačke na savezničke okupacijske zone i razdvajanje njezinih teritorija istočno od linije Oder-Neisse, koje su bile ugrađene u Poljsku i Sovjetski Savez, država Pruska prestala je postoje de facto. Pruska je postojala de jure sve do službenog ukidanja Odluke Savezničkog nadzornog vijeća br. 46 od 25. veljače 1947. Naziv Prusija potječe od starih Prusara; u 13. stoljeću, Teutonski vitezovi - organizirani katolički srednjovjekovni vojni red njemačkih križara - osvojili su zemlje naseljene njima. 1308. Teutonski vitezovi osvojili su područje Pomerelije s Gdanjskom (Danzig). Njihova samostanska država bila je uglavnom germanizirana doseljenjem iz središnje i zapadne Njemačke, a na jugu su je položirali doseljenici iz Mazovije. Drugi trnoviti mir (1466.) razdijelio je Prusiju na zapadnu Kraljevsku Prusku, pokrajinu Poljske i istočni dio, od 1525. nazvanu vojvodstvom Prusije, kraljicom poljske krune do 1657. godine. Unija Brandenburga i vojvodstvo Prusije 1618. dovelo je do proglašenja Pruskog kraljevstva 1701. Prusija je u redove velikih sila ušla ubrzo nakon što je postala kraljevstvo, a najviše utjecaja imala je u 18. i 19. stoljeću. Tijekom 18. stoljeća imao je značajnu ulogu u mnogim međunarodnim poslovima za vrijeme vladavine Frederika Velikog. Tijekom 19. stoljeća kancelar Otto von Bismarck ujedinio je njemačke kneževine u "Malu Njemačku", koja je isključila Austrijsko Carstvo. Na Bečkom kongresu (1814–15), koji je precrtao kartu Europe nakon Napoleonovog poraza, Pruska je stekla nova bogata područja, uključujući i ruh bogat ugljem. Zemlja je tada naglo rasla ekonomski i politički utjecaj, postala je jezgra Sjevernonjemačke konfederacije 1867., a potom i Njemačkog carstva 1871. Kraljevina Pruska bila je sada toliko velika i toliko dominantna u novoj Njemačkoj da su Junkers i ostali pruski eliti sve su više identificirali Nijemce, a manje Pruske. Kraljevstvo je završilo 1918. godine zajedno s drugim njemačkim monarhijama koje su se slomile kao rezultat njemačke revolucije. U Weimarskoj republici slobodna država Pruska izgubila je gotovo sav svoj pravni i politički značaj nakon državnog udara 1932. koji je vodio Franz von Papen. Potom je 1935. godine učinkovito demontiran u nacističku njemačku Gaueu. Nekakva pruska ministarstva zadržana su i Hermann Göring ostao je u ulozi ministra predsjednika Prusije do kraja Drugog svjetskog rata. Bivši istočni teritoriji Njemačke koji su činili značajan dio Prusije izgubili su većinu svog njemačkog stanovništva nakon 1945. jer su Narodna Republika Poljska i Sovjetski Savez obuzeli ta područja i protjerali većinu njemačkih stanovnika do 1950. Prusija se smatrala nositelj militarizma i reakcija saveznika službeno je ukinut savezničkom deklaracijom 1947. Međunarodni status bivših istočnih teritorija Njemačke osporavan je do Ugovora o konačnom obračunu s poštovanjem Njemačkoj 1990., dok je povratak u Njemačku ostaje tema među krajnje desnim političarima, Savezom ekspelenata i raznim političkim revizionistima.Izraz Pruska često se koristio, posebice izvan Njemačke, kako bi naglasio naglasnost profesionalizma, agresivnosti, militarizma i konzervativizma Junkerove klase kopnenih aristokrata na Istoku koji su dominirali prvo Pruskom, a potom i Njemačkim carstvom.

  
  

• Rusija (imenica)

  zemlja u sjevernoj Aziji i istočnoj Europi; 143.500.000 stanovnika (procijenjeno 2015.); službeni jezik, ruski; glavni grad, Moskva.

• Prussia (imenica)

  nekadašnje kraljevstvo Njemačke. Izvorno mala zemlja na jugoistočnoj obali Baltika, pod Frederikom Velikim postala je glavna europska sila koja je pokrivala velik dio moderne sjeveroistočne Njemačke i Poljske. Nakon Franko-pruskog rata 1870–1 postao je središte Bismarckove nove Njemačke imperije, ali nakon poraza Njemaca u Prvom svjetskom ratu pruska monarhija je ukinuta.

• Rusija (imenica)

  Zemlja Europe i Azije.

• Rusija (imenica)

  bivša komunistička zemlja u istočnoj Europi i sjevernoj Aziji; osnovan 1922 .; obuhvatio je Rusiju i 14 drugih sovjetskih socijalističkih republika (Ukrajina i Bjelorusija druga); službeno raspušten 31. prosinca 1991. godine

• Rusija (imenica)

  nekada najveća sovjetska socijalistička republika u SSSR-u koja je zauzimala istočnu Europu i sjevernu Aziju

• Rusija (imenica)

  nekadašnje carstvo u istočnoj Europi i sjevernoj Aziji nastalo u 14. stoljeću s Moskvom kao glavnim gradom; moćna u 17. i 18. stoljeću pod Petrom Velikim i Katarinom Velikom kada je Sankt Peterburg bio glavni grad; svrgnut revolucijom 1917

• Rusija (imenica)

  federacija u sjeveroistočnoj Europi i sjevernoj Aziji; bivša sovjetska Rusija; od 1991. neovisna država

• Prussia (imenica)

  nekadašnje kraljevstvo u sjevernoj središnjoj Europi, uključujući današnju sjevernu Njemačku i sjevernu Poljsku;

  "Prusija je u 19. stoljeću vodila ekonomsko i političko ujedinjenje njemačkih država"